Grupa od dvadesetak članova udruge Zagrebački maslinarski institut u subotu 30. travnja je posjetila stare Lunjske maslinike na otoku Pagu, gdje je održana stručna i turistička manifestacija, 12. Lunjska maslinada. Nakon nekoliko hladnih, kišovitih i vjetrovitih dana, osvanuo je lijep i sunčan dan, tako da su zagrebački maslinari mogli u cijelosti doživjeti taj interesantan otok, stari maslinik, te sudjelovati na stručnom skupu.

U prolazu smo zastali u poznatoj sirani Gligora u Kolanu, gdje smo najprije uz stručno vodstvo obišli siranu i zrionu sira. Slijedila je degustacija 6 vrsti sireva, od kojih su najpoznatiji ovčji i kozji, ali i kravlji, te razne njihove kombinacije sa začinima, ljekovitim i aromatičnim biljem isl.

Posjet Lunu započeo je predavanjima u novoizgrađenom turističkom centru, sufinanciranom sredstvima fondova EU. Svoja su izlaganja održali:

mr. sc. Srećko Gross: Utjecaj prerade maslina na kvalitetu maslinova ulja;

mr. sc. Višnja Šimunović: Stanje maslinarstva i uljarstva u Hrvatskoj;

dr. sc. Frane Strikić: Hrvatsko maslinarstvo danas;

Željko Peran, mag. ing. agr.: Različite mogućnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda na Kvarnerskim otocima.

Pedesetak slušatelja iz Luna i okolice, ali i naša grupa iz Zagreba, s pažnjom je pratila vrlo korisna predavanja, a zatim je cijela grupa pošla u Lunjske maslinike, među stara stabla, od kojih su mnoga starija od 1000 godina. Posjetili smo najstariju maslinu, čija je starost od 1.600 godina potvrđena znanstvenim metodama.

Slijedila je i pokazna vježba cijepljenja/navrtanaja plemki na podlogu divlje masline. Odabranom stablu divlje masline odrezana je jedna grana debljine 6-8 cm, cjepljarskim nožićem je kora malo odvojena, te u taj procjep umetnuta grančica plemke, prethodno zašiljena pri dnu. Dobro je sve zamotano trakom, te premazano voćarskim voskom. Na plemkama je bilo 3-4 pupa, iz kojih će nakon 2-3 tjedna potjerati listovi i grančice. Takva vrsta navrtanja se radi baš u ovo vrijeme, kad je maslina „u soku“, spremna na proljetno-ljetni rast.

Na Lunu smo čuli i priču o povijesti ovog starog maslinika, koji je u prošlosti bio u vlasništvu plemstva s Raba. Od 1834. godine Lunjani su izborili pravo da divlje masline cijepe, a potom je svaka plemenita maslina postala njihovo vlasništvo. To je rezultiralo time da su masline jednog vlasnika razbacane po masliniku, ovisno gdje je cijepio divljaku, što se ne poklapa s lokacijom. Još su vidljivi znakovi raznih boja na svakoj većoj maslini, a Lunjani točno znaju tko bere koju maslinu kada za to dođe vrijeme. Dakle, zemljište je jednog vlasnika ili zajedničko, a stabla su drugog vlasnika. Zgodan primjer običajnog prava.

Na kraju smo obišli još jednu stariju maslinu, za koju se pretpostavlja da je stara 2.000 godina, ali to još nije znanstveno potvrđeno. U svakom slučaju, stablo je impresivno, nekoliko metara u promjeru. Preuzevši energiju s tog starog stabla, uputili smo se dugim putem preko Paga, Paškog mosta, Sv. Roka i dalje autocestom natrag za Zagreb.

K. Kovačević