Održan Stručni skup na 5. Festivalu maslina u Zagrebu

10 . Ožujak . 2020

 

 

 

 

 

 

 

 

Kao što je bilo i najavljeno, na 5. Festivalu maslina u Zagrebu (22. i 23. veljače 2020.) održan je Stručni
skup na kojem je održano 9 predavanja iz područja maslinarskih projekata, nutricionizma i agro-
tehničkih mjera u maslinarstvu.
Među projektima se isticao projekt „Aristoil“ čije je rezultate predstavila prof. Tea Bilušić sa
Sveučilišta u Splitu. Istraživanje je bilo usredotočeno na kvalitetu EDMU iz pet zemalja Mediterana
(Španjolska, Grčka, Italija, Cipar i Hrvatska), a naročito na količinu biofenola u uljima. Pokazalo se da
su hrvatski uzorci ulja sa znatno većom količinom biofenola od prosjeka, često s više od 500 mg, pa i
1000 mg biofenola po litri ulja, što predstavlja veliki zdravstveni potencijal. To može postati osnova
za definiranje nove kategorije EDMU, u kojoj se s punim pravom mogu isticati zdravstvene tvrdnje o
korisnosti EDMU za ljudsko zdravlje.


Prof. Olivera Koprivnjak sa Sveučilišta u Rijeci na dokumentirani je način pokazala koliko su maslinova
ulja nutritivno i zdravstveno superiorna popularnim mastima i uljima, kao što su kokosova i palmina
mast, margarin, svinjska mast, maslac, repičino ulje isl. Usporedbom kemijskog sastava EDMU s
navedenim uljima i mastima, te usporedbom rizika za kardiovaskularne bolesti, pokazalo se da su
EDMU u velikoj prednosti. Također, maslinova ulja su izvor poželjnih tipova masnih kiselina, prirodnih
antioksidansa, fitosterola i vitamina topivih u ulju.
Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede predstavili su 4 predavanja s karakteristikama protekle
maslinarske godine, utjecaju klimatskih uvjeta i pojavu štetnika u maslinicima.

Mr. sc. Višnja Šimunović govorila je o karakteristikama maslinarske 2019. godine, s posebnim
osvrtom na važnost određivanja tehnološke zrelosti maslina. Iznijela je i podatke o smanjenju uroda u
pojedinim regijama uzrokovanih nevremenom, dugačkim kišnim razdobljima, kašnjenjem vegetacije,
ekstremno visokim temperaturama u doba cvatnje i drugim faktorima koji su u nekim slučajevima
smanjili urod i za više od 30%.


Gđa Gordana Kožarić Silov obradila je dvije teme. Jedna je bila osvrt na vegetacijsku sezonu u
maslinicima Šibensko-kninske županije. Osim osvrta na dugo razdoblje kiša i hladnoće, a kasnijeg
razdoblja s ekstremno visokim temperaturama, iznijela je podatke o štetnicima koji su se pojavili
(maslinin moljac u lipnju, maslinina muha u rujnu) i koji su utjecali na djelomično smanjenje uroda i
na kvalitetu ploda. U drugom izlaganju je gđa Kožarić Silov govorila o zaštiti maslina od paunovog
oka. Istakla je koji su bili kritični momenti za razvoj bolesti, te koja je razlika u osjetljivosti među
sortama maslina na zarazu paunovim okom. Prikazala je i brzu metodu dijagnosticiranja paunovog
oka s 5 %-tnom otopinom natrijeve lužine. Istakla je da preventivu treba provesti početkom rujna,
prije prvih jesenskih kiša.

Četvrti predavač iz Ministarstva poljoprivrede bio je g. Zvonimir Vlatković iz Zadarske županije, koji je
govorio o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na maslinike Zadarske županije. Naveo je koje
su optimalne temperature za pojedinu feno-fazu u razvoju masline, te kako pojedina odstupanja,
pogotovo ekstremna, utječu na količinu i zdravlje ploda.

U obrađenom području bilo je ledene kiše,bilo je sušnih razdoblja, orkanske bure, posolice, temperatura za vrijeme cvatnje prelazile su 30⁰C,bilo je niskih temperatura i drugih nepogoda. Sve to zahtijeva od maslinara pravovremeno reagiranje i preventivu gdje god je moguće, primjenu biostimulatora, folijarnu prihranu, konzerviranje vlage,zelenu gnojidbu i sl.

Interesantno je bilo i svjedočiti o napretku projekta SAN, kojega je prikazao dr. sc. Tomislav Kos sa
Sveučilišta u Zadru. Radi se o projektu koji doprinosi preciznom uzgoju maslina korištenjem modela
ranog detektiranja stanja u masliniku i programa pravovremenih odluka za neku agro-tehničku mjeru
koju treba provesti. Analiziraju se voda, tlo, salinitet, svjetlost, vlažnost tla, stanje biljaka isl., te se
pomoću razvijene aplikacije dojavljuje maslinaru koju mjeru treba poduzeti u realnom vremenu.

Prikazan je i projekt „Centra za sigurnost i kvalitetu hrane“ koji djeluje u partnerstvu NZJZ-a A.
Štampar i Zagrebačkog maslinarskog instituta, a predstavio ga je dr. sc. Dario Lasić. Sofisticiranim
metodama analize određuje se kemijski i izotopni sastav tla, vode i maslinovog ulja s pojedine
lokacije, kako bi se dobila tzv. „izotopna karta“ Hrvatske. Posljedično, stvorit će se argumentacija za
utvrđivanje i provjeru izvornosti proizvoda. Uzorci koji su uzeti s 40-ak lokacija u dva područja (Istra i
Primorje, te Dalmacija), analizirat će se i pratiti u razdoblju od 3 godine.

Na Stručnom skupu prikazane su aktualnosti i perspektive razvoja maslinarstva Crne Gore, a
predstavio ih je mr. Ćazim Alković iz Bara, Crna Gora. Crnogorsko primorje (Bar, Ulcinj i Boka
Kotorska) pogodno je za maslinarstvo, koje ima tisućljetnu tradiciju. Prikazani su projekti u području
turizma (maslina stara više od 2.000 godina), maslinarske manifestacije, izgradnja Kuće maslina u
Starom Baru itd. Iskazan je i interes za suradnjom maslinara i stručnjaka Crne Gore i Hrvatske.
Sva su predavanja bila jako dobro posjećena i izazvala interes posjetilaca Festivala.